Industrijalizacija kroz lokalnu povijest: primjer Jastrebarskog

by | 12. veljače 2025. | Povijest

Smatram da je poučavanje lokalne povijesti iznimno važno jer tako povijest učenicima postaje stvarnija i bliža te je ne doživljavaju apstraktno. Kada učenici mogu povezati povijesne procese s događajima i promjenama u svojoj neposrednoj okolini, lakše ih razumiju i usvajaju. Osobito je korisno neka opća mjesta u povijesti objasniti lokalnim primjerima jer se tako povijest ne promatra samo kroz velike svjetske događaje već i kroz konkretne promjene u svakodnevnom životu zajednice. Kurikulum nam to omogućava kroz izborne teme, što smatram velikim benefitom jer otvara prostor za istraživački rad i aktivno učenje.

Međutim, izazov za učitelje povijesti je u tome što često lokalne teme nisu sustavno istražene i/ili predstavljene, nema uvijek dostupne literature, a pogotovo ne gotovog sadržaja koji isporučuju izdavači. To znači da o tim temama nema dovoljno materijala u udžbenicima, pa se sami moramo potruditi istražiti temu, prikupiti izvore i pripremiti nastavne materijale. Iako to zahtijeva dodatan trud i angažman, smatram da je vrijedan jer donosi velik benefit – učenici se poistovjećuju s gradivom, prepoznaju tragove prošlosti u svom okruženju i razvijaju dublje razumijevanje povijesti.

Industrijalizacija kroz lokalnu povijest: primjer Jastrebarskog

U ovom članku želim podijeliti primjer kroz koji poučavam obavezne sadržaje iz Kurikuluma povijesti, ali kroz učenicima najbliže urbano središte – Jastrebarsko. Kroz ovu metodu učenici ne samo da uče o industrijalizaciji i razvoju gradova u globalnom kontekstu, već promatraju konkretne promjene u svojoj lokalnoj sredini, povezujući tako širi povijesni okvir s osobnim iskustvom i obiteljskom prošlošću.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

  • Industrijske revolucije – razvoj gradova
  • Industrijalizacija Hrvatske
  • Gospodarske i demografske promjene na prijelazu 19. i 20. stoljeća.

Tako ostvarujem odgojno-obrazovni ishod: POV OŠ B.7.1. Učenik analizira prosvijećeni apsolutizam i industrijalizaciju u smislu modernizacije i jačanja gospodarstva.

Kako bih učenicima približila ove procese kroz konkretan primjer, izradila sam interaktivni nastavni materijal pomoću kojeg istražuju tempo gospodarskih i demografskih promjena na prijelazu 19. u 20. stoljeće u Jastrebarskom.

Materijal: Istraži povijest Jastrebarskog

Učenici koriste ovaj materijal kako bi popunili usporednu tablicu s tri stupca: SVIJET, HRVATSKA, JASTREBARSKO. Nakon toga uspoređujemo podatke i analiziramo koliko je Hrvatska zaostajala za svijetom te koliko je Jastrebarsko zaostajalo za razvojem Hrvatske. Ovakav način rada omogućuje učenicima da povijest sagledaju kroz više perspektiva – globalnu, nacionalnu i lokalnu.

Nakon analize podataka, učenici argumentirano raspravljaju o mogućim uzrocima razlika u razvoju te postavljaju hipoteze o utjecajima geografskih, političkih i ekonomskih faktora. Kroz ovu aktivnost razvijaju kritičko mišljenje, uočavaju uzročno-posljedične veze te uvježbavaju vještine analize, dedukcije, usporedbe i argumentiranja stavova.

Važnost lokalne povijesti u nastavi

Ovakvim pristupom učenici ne samo da usvajaju sadržaj vezan uz industrijalizaciju, već postaju svjesni važnosti svoga zavičaja u širem povijesnom kontekstu. Lokalna povijest im pruža priliku da se aktivno uključe u istraživanje, traže dodatne izvore, razgovaraju s članovima obitelji i povezuju povijest sa stvarnim životom.

Uvođenjem lokalne povijesti u nastavu pokazujem učenicima da je povijest svuda oko nas – u gradovima, selima, obiteljskim pričama i svakodnevnom životu. To ih potiče na dublje razumijevanje i aktivno istraživanje prošlosti, što je jedan od ključnih ciljeva nastave povijesti. Osim toga, kroz ovakav rad učenici razvijaju istraživačke i analitičke vještine koje će im koristiti i u drugim predmetima te u kasnijem obrazovanju.

Zaključno, iako rad na lokalnim temama iziskuje dodatni angažman učitelja, smatram da su prednosti nemjerljive. Učenici uče na način koji im je zanimljiv, blizak i interaktivan, a pritom stječu konkretna znanja i vještine koje nadilaze okvire školskog kurikuluma. U konačnici, kroz ovakav pristup razvijamo generacije učenika koji ne samo da razumiju prošlost, već i prepoznaju njezinu važnost u sadašnjosti i budućnosti.

Skip to content