Uvod: Igrifikacija u nastavi
Kao učiteljica povijesti s dugogodišnjim iskustvom, uvijek tražim inovativne načine kako približiti povijesne teme svojim učenicima. Igrifikacija nastave pokazala se kao izuzetno učinkovita metoda, posebno za mlađe učenike. Prema stručnoj literaturi, igrifikacija u obrazovanju donosi brojne prednosti:
- Povećava motivaciju i angažman učenika (Kapp, 2012)
- Potiče aktivno učenje i razvija kritičko razmišljanje (Gee, 2003)
- Omogućuje iskustveno učenje i bolje razumijevanje kompleksnih koncepata (Kolb, 2014)
- Razvija socijalne vještine kroz suradnju i natjecanje (Vygotsky, 1978)
Društvena igra “Peloponeski rat” u nastavi povijesti
U skladu sa nastojanjima Cjelovite kurikularne reforme da se kurikulum povijesti rastereti sadržaja o ratovima, a uvažavajući i važnost poučavanja o njima kao nerazdvojnom dijelu ljudske prošlosti i sadašnosti, temu Ratovi stare Grčke u petom razredu obrađujem tako da provučem različite oblike igara. Za tu svrhu osmislila sam i izradila društvenu igru “Peloponeski rat” koju prilažem u nastavku članka. Ova igra se pokazala kao izvrsno sredstvo za učenje o ovom ratu kao povijesnom na zabavan i interaktivan način.
Što učenici mogu naučiti?
Igrajući “Peloponeski rat”, učenici imaju priliku:
- Upoznati se s ključnim gradovima-državama antičke Grčke (Atena, Sparta, Teba, Korint).
- Naučiti o važnim bitkama i događajima Peloponeskog rata.
- Razumjeti koncept savezništava i diplomacije u antičkom svijetu.
- Razviti strateško razmišljanje kroz planiranje poteza i upravljanje resursima.
- Upoznati se s geografijom antičke Grčke kroz kartu na ploči za igru.
- Naučiti o različitim vrstama jedinica (hopliti, trireme) i njihovoj ulozi u ratovanju.
Primjena u nastavi
Igru sam uvela nakon što smo obradili osnovne pojmove vezane uz antičku Grčku. Učenici su bili podijeljeni u grupe od 2-4 igrača, a svaka grupa je predstavljala jedan grad-državu. Prije početka igre, kratko smo prošli kroz pravila i povijesni kontekst.Tijekom igranja, učenici su bili izuzetno angažirani, postavljajući pitanja o povijesnim događajima i strategijama. Nakon završetka igre, proveli smo diskusiju o tome što su naučili i kako se to povezuje s gradivom koje smo prethodno obradili.
Zaključak
Primjena društvene igre “Peloponeski rat” u nastavi povijesti pokazala se kao izvrstan primjer dobre prakse. Učenici su kroz igru na zabavan način usvojili ključne pojmove i događaje vezane uz Peloponeski rat, razvijajući pritom kritičko razmišljanje i socijalne vještine. Ova metoda ne samo da je povećala njihov interes za povijest, već je i omogućila dublje razumijevanje kompleksnih povijesnih procesa.