Povijest oživljena u učionici: „Što bi učinila rimska familia?“

by | 1. svibnja 2025. | Povijest

Učenici petog razreda naše škole imali su priliku zakoračiti u svakodnevni život Rimljana kroz niz pažljivo osmišljenih nastavnih aktivnosti u sklopu teme Rimsko društvo i svakodnevica.

Nakon uvodnog rada s edukativnim videima i digitalnim zadacima koji su im pomogli usvojiti osnovne pojmove o rimskom društvenom ustroju, učenici su dobili zadatak da popune tablicu uspoređujući dvije rimske obitelji – bogatu patricijsku obitelj i siromašnu plebejsku obitelj – kako bi uočili razlike u stilu života, ulozi članova obitelji te dostupnosti obrazovanja ii materijalnih dobara.

Obitelji pod povećalom

Jedan od središnjih zadataka bio je usporediti život bogate patricijske i siromašne plebejske obitelji. Učenici su analizirali gdje i kako žive, tko obavlja koje poslove, kakva je bila uloga žena, djece i robova, i koja su prava imali pojedini članovi obitelji. Posebno su promišljali:

„Je li tvoja obitelj sličnija Klaudijevoj ili Filipovoj?“

Korišteni digitalni sadržaji:

Rad u skupinama: „Što bi učinila rimska familia?“

Vrhunac aktivnosti bio je rad u paru ili manjim skupinama na problemskom zadatku „Što bi učinila rimska familia?“. Učenici su dobili listiće sa stvarnim i mogućim situacijama iz života u antičkom Rimu: od krađe naslijeđene ogrlice, požara u skladištu, bijega roba, do smrti legionara koji je uzdržavao obitelj. Svaka je skupina analizirala jednu situaciju, prepoznala uloge članova obitelji te promišljala kako bi svaki od njih reagirao, što bi osjećao i što bi mogao poduzeti.

Radni listić „Što bi učinila rimska familia?“ sadržava brojne problemske situacije i dostupan je na poveznici.

Učenici su svoje zaključke prikazali i scenskim igrama, a uz radne listiće koristili su sličice rimskih likova (otac, majka, djeca, robovi), što je dodatno potaknulo kreativnost i uključivanje svih članova skupine.

Ishodi i vrednovanje

Aktivnosti su učenicima pomogle da:

  • razvijaju kritičko mišljenje i empatiju,
  • primjenjuju znanje u novim kontekstima,
  • povezuju povijesne činjenice s emocijama i odnosima,
  • uvježbaju rad u skupini, raspravu i dogovor.

Ova metoda pokazala se iznimno uspješnom u motiviranju učenika za učenje povijesti, osobito jer omogućuje aktivno sudjelovanje i osobnu interpretaciju sadržaja.

Skip to content